izond.


munduzale. izond. (TE). Mundano,-a. Mundua laga eban, astirik bako munduzalion ordiak eitteko asmuan Jaungoikuan aurrian.


indartsu. izond. (TE). Forzudo,-a; fuerte. Sanson beziñ indartsua Itziarko harri-jasotzallia. Ik. indarti.


2 . luze. izond. (AS). Alto,-a. Haren anaia, luze-luzia, nere sasoi ingurukua.


epetalari. izond. (TE). Que no paga lo consumido. Ordaindu barik ibiltzeko zalia. / "Pícaro que practica esta pillería" (TE, 317). Epetan sarri eitten dabenari esaten jako "epetalarixa".


2 . motz. izond. (TE). Macizo,-a, fuerte, robusto,-a. Haundixa, sendua, edarra. Laster ezkonduko da gure neskamotza.  Neska-mutillekin esaten da gehixenbat: neskamotza, mutilmotza.


arpegigogor. izond. (TE). Caradura. Andrazkua, baiña arpegi gogorra. / Ha lako arpegi gogorrik ez dot ezagutu.


zoro huts. izond. (TE). Loco de remate. Zoro-hutsa zan ordurako be, nahiz solte ibilli. Ik. zoro gaizto.


neuzale. izond. (TE). Egoísta. Egoistia, berekoia. Neuzale gogorrenak be, iñondako jarduntzen dau, munduko gauza guztiak keia diralako.  Gitxi erabiltzen da.


2 . izan. izond. (TE). Ex , antiguo,-a; que fue. Izandakua. Alkate izana sasoi baten. / Nausi izana gu mutikuak giñala.


2 . zaputs. izond. (ETNO). Pequeño,-a, pequeñajo. Hori katuori zaputsa geratu da.